Vodič za polaganje stručnog ispita za bezbednost i zdravlje na radu (BZNR)

Višeslav Radunčić 2026-02-21

Sveobuhvatan vodič za pripremu i polaganje stručnog ispita za savetnika i saradnika za bezbednost i zdravlje na radu. Saznajte kako da efikasno spremite gradivo, izbegnete česte zamke i uspešno polažete.

Kako se pripremiti i položiti stručni ispit za bezbednost i zdravlje na radu (BZNR): Kompletan vodič

Polaganje stručnog ispita za bezbednost i zdravlje na radu predstavlja ključni korak za sve koji žele da se profesionalno bave ovom važnom oblasti. Ispit je kompleksan, zahteva temeljnu pripremu i poznavanje brojnih zakona i pravilnika. Na osnovu analize brojnih iskustava kandidata, prikupili smo najvažnije savete i smernice koje će vam pomoći da se efikasno pripremite i izbegnete česte zamke.

Struktura ispita i organizacija polaganja

Stručni ispit za bezbednost i zdravlje na radu podeljen je na nekoliko delova. Tradicionalno, polaganje se odvija vikendom, a kandidati prolaze kroz četiri kabineta sa različitim ispitivačima. Postoje dve osnovne kategorije: savetnik za bezbednost i zdravlje na radu i saradnik za bezbednost i zdravlje na radu, pri čemu su uslovi i obim gradiva različiti. Važno je napomenuti da je krajem 2023. godine usvojen novi pravilnik o polaganju, koji je doneo određene izmene, posebno u pogledu ispitne materije.

Prvi deo ispita obuhvata medjunarodne izvore (konvencije, direktive) i domaće zakonodavstvo (Ustav, Zakon o radu, Zakon o BZNR, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju). Prema novijim informacijama, deo o medjunarodnim izvorima je revidiran, pa je neophodno proveriti aktuelnu literaturu sa Upravom za bezbednost i zdravlje na radu. Drugi deo je usmeren na procenu rizika, gde kandidat pismeno analizira dato radno mesto, a treći deo čine pravilnici koji regulišu konkretne mere bezbednosti.

Klični izazovi i saveti za pripremu zakonskog dela

Najveći izazov za mnoge kandidate predstavlja upravo zakonski deo ispita. Iskustva pokazuju da ispitivači, posebno u nekim terminima, zalaze u velike detalje. Nije dovoljno poznavati samo suštinu; često se zahteva precizno navođenje odredbi, rokova i uslova. Na primer, mogu vas pitati ne samo ko su učesnici u zdravstvenoj zaštiti, već i tačne odredbe o prijavi zaposlenog u centralni registar ili uslove za zasnivanje radnog odnosa za naše državljane u zemljama Evropske unije.

Zbog toga se ne preporučuje učenje isključivo iz skraćenih skripti. Iako skripte mogu poslužiti kao dobra smernica, one često ne sadrže sve detalje i mogu biti zastarele. Najbolji pristup je da štampate i detailno čitate kompletne zakone i pravilnike. Kada čitate celokupan tekst, lakše ćete povezivati odredbe i bolje razumeti kontekst, što vam omogućava da na ispitu, čak i ako ne znate tačnu formulaciju, možete logički zaključiti i obrazložiti odgovor. Komisiji se više dopada da "filozofirate" i pokažete razumevanje teme, nego da cutate ili navedete netačan podatak.

Posebnu pažnju obratite na: Zakon o radu (odsustva, otkaz, radno vreme), Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (prava osiguranika, naknade), te na Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu kao osnovni akt. Nemojte zanemariti ni Ustav, posebno odredbe o pravima iz člana koji se tiču rada, zdravstvene zaštite i zabrane diskriminacije.

Priprema i izrada akta o proceni rizika

Pismeni deo ispita podrazumeva izradu akta o proceni rizika za jedno od mogućih radnih mesta. Radna mesta mogu biti raznovrsna: od pekara, vozača, električara, jamskog rudara, do administrativnog radnika ili knjigovođe. Dobijate naziv zanimanja, a vaš zadatak je da napišete procenu.

Ključ uspeha leži u poštovanju forme i logičkom razmišljanju. Nije vam potrebno prethodno iskustvo u proceni rizika, ali je neophodno da poznajete strukturu dokumenta. Ona obično uključuje: uvod i opis posla, identifikaciju opasnosti i štetnosti (koristeći priloženi šifarnik), procenu rizika (određivanje verovatnoće, posledica i učestalosti), predlog mera za sprečavanje i smanjenje rizika, te zaključak o tome da li je radno mesto sa povećanim rizikom i da li su potrebni dodatni lekarski pregledi ili oprema za ličnu zaštitu.

Na polaganju ćete dobiti potrebne pomoćne materijale (šifarnik opasnosti i štetnosti, tabelu za procenu). Dozvoljeno je korišćenje ličnog telefona ili donete dokumentacije radi provere informacija, što predstavlja veliku prednost. Iskoristite ovo vreme (oko dva sata) maksimalno. Fokusirajte se na to da vaš akt bude jasan, koncizan i da prati logičan tok. Ne morate biti stručnjak za dato zanimanje; dovoljno je da primenite zdrav razum i metodologiju procene rizika koju ste usvojili tokom učenja.

Pravilnici: Kako se nositi sa obimnom materijom?

Deo ispita koji se tiče pravilnika mnogi kandidati smatraju najzahtevnijim. Postoji veliki broj pravilnika, a neki su veoma opširni i tehnički specifični (npr. pravilnici o električnim instalacijama, građevinskim radovima, rudarstvu).

Iskustva polaznika ukazuju na postojanje tzv. "kombinacija" pitanja - grupe od tri pitanja koja se izvlače iz određenog skupa. Međutim, ne treba se u potpunosti oslanjati na ove kombinacije jer se one mogu menjati, a ispitivač može postavljati i dodatna pitanja po sopstvenom nahođenju, posebno ako vidi da se bavite određenom delatnošću.

Strategija za uspeh je da se svi pravilnici pročitaju u celini bar jednom, kako biste stekli opštu predstavu. Zatim, fokus stavite na ključne definicije, obaveze poslodavca i zaposlenih, mere bezbednosti i specifične zahteve. Pravilnici kao što su oni o radu na visini, zaštiti od požara, upotrebi lične zaštitne opreme, radu sa ekranom i zaštiti mladih često se javljaju. Za tehničke pravilnike (električne instalacije, mašine), pokušajte da zapamtite osnovne principe i brojčane vrednosti (npr. visine, rastojanja, granične vrednosti izloženosti buci ili vibracijama).

Praktični saveti za dan polaganja i komunikaciju sa komisijom

Dolazak na ispit prati nervoza, ali dobra priprema je polovina uspeha. Evo nekoliko praktičnih saveta:

  • Budite smireni i samouvereni. Komisija uglavnom želi da vidi da znate o čemu pričate. Ako ne znate tačan odgovor, pokušajte da ga zaključite na osnovu sličnih odredbi ili opšteg principa. Bolje je nešto reći nego ćutati.
  • Slušajte pažljivo pitanje. Ako vam nije jasno, slobodno zamolite ispitivača da ga ponovi. Nemojte žuriti sa odgovorom.
  • Kod pisanja akta o proceni rizika, prvo napravite koncept. Zabilježite ključne tačke, a zatim pišite čist copy. Koristite dobijene materijale i, ako je potrebno, telefon za brzu proveru.
  • Ne ulazite u sukob sa ispitivačem. Iako su iskustva uglavnom pozitivna i ispitivači su profesionalni, ukoliko se suočite sa detaljnim potpitanjima, ostanite pristojni i pokušajte da odgovorite najbolje što možete.
  • Ponesite ličnu kartu i poziv. Takođe, možete poneti svoje beleške ili šifarnike, ali obično se sve potrebno dobija na licu mesta.

Česte greške i kako ih izbeći

Analizom iskustava kandidata koji nisu položili iz prve, može se izdvojiti nekoliko čestih grešaka:

  1. Površno učenje zakona. Kandidati se često oslanjaju na sažete materijale i ne čitaju originalne tekstove, što ih dovodi u situaciju da ne mogu da odgovore na detaljna pitanja.
  2. Zanemarivanje pravilnika. Pravilnici se ostave za kraj, a zbog obima ostane nedovoljno vremena za njihovo savladavanje.
  3. Loše upravljanje vremenom tokom pismenog dela. Gubljenje vremena na previše opširan opis posla, umesto na analizu rizika i mere.
  4. Nervoza i blokada. Strah od ispitivača i neizvesnosti može paralyisati. Važno je imati na umu da je cilj komisije da proveri vaše znanje, a ne da vas "obori".
  5. Nepoznavanje novih propisa. Propisi se menjaju. Uvek proverite sa Upravom za bezbednost i zdravlje na radu da li postoji nova literatura ili su donete izmene (npr. novi Zakon o BZNR iz 2023. i prateći pravilnici).

Zaključak: Put ka uspehu je u sistematičnosti

Polaganje stručnog ispita za bezbednost i zdravlje na radu zahteva posvećenost, vreme i strpljenje. Ključ uspeha leži u sistematičnoj pripremi koja podrazumeva čitanje celovitih propisa, razumevanje metodologije procene rizika i upoznavanje sa ključnim pravilnicima. Koristite iskustva prethodnih kandidata kao smernicu, ali ne i kao jedini izvor znanja.

Organizujte svoje vreme tako da svakodnevno posvetite nekoliko sati učenju. Ako polagate prvi put, razmotrite mogućnost da polažete ispit u delovima - prvo opšti deo, a potom posebni deo (procena rizika i pravilnici). Ovaj pristup može umanjiti pritisak i omogućiti vam da se bolje fokusirate.

Konačno, verujte u svoje znanje. Ispit je izazovan, ali uz adekvatnu pripremu i smirenost, prolaznost je visoka. Srećno na polaganju!

Komentari
Trenutno nema komentara za ovaj članak.